U sjećanje: Irena Lukšić

nekategorizirano
irena

Napustila nas je Irena Lukšić, spisateljica, prevoditeljica, znanstvenica, urednica.

Irena Lukšić rođena je u Dugoj Resi 10. ožujka 1953. godine u obitelji službenika, majke Zore, ekonomistice i oca Zdenka upravnog pravnika. U rodnom gradu pohađala  je osnovnu školu i gimnaziju, a ruski jezik i komparativnu knjižnost završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine. Na istom fakultetu doktorirala je 1966. godine, a završila je i novinarstvo na Fakultetetu političkih znanosti .

Kasnih sedamdesetih počinje objavljivati kratke priče u raznim časopisima , a 1981. g. objavljuje svoj prvi roman Konačište vlakopratnog osoblja kojeg krtičari uvršatavaju u kategoriju takozvane proze u trapericama koju karakterizira mladenačka pobuna protiv autoriteta i društvenih ograničenja.

Za roman Traženje žlice i zbirku kratkih priča Sedam priča ili jedan život može se reći da pripada sličnoj stilskoj formaciji, dok kratku zbirku Noći u bijelom satenu (1995.) karakterizira postmodernistički pogled na stvarnost kao igra u jeziku. Roman Povratak slomljene strijele (2000.), koji se bavi ratom u Hrvatskoj, ukazuje na okretanje prema stvarnosti. Tako je radnja romana Nebeski biciklisti (2008.) smještena u 60-e godine prošloga stoljeća i protkana dokumentarističkim materijalom iz sfere pop kulture, a putopisnu prozu Očajnički sluteći Cohena (2013.) pokreću kulturne referencije važne za XX. stoljeće i postupci karakteristični za pustolovni žanr. Eseji imaju posebno mjesto u opusu Irene Lukšić. Tekstovi na jedinstven, gotovo poetičan način tumače pojave karakteristične za moderno doba: kulturu slavnih osoba, putovanja, hranu i kućne ljubimce. Pisala je TV i radio drame među kojima je i drama Vodič po Karlovcu. Irena Lukšić bila je i istaknuti stručnjak za rusku iseljeničku književnost i prevoditeljica s ruskog jezika.
Za sebe je često govorila da je elitistička autorica: „Radije razgovaram s deset kvalitetnih sugovornika, nego galamim sa sto tisuća površnih «obožavatelja.“

Bila je urednica Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa. Glavna urednica Svjetla bila je u dva navrata. Prvi puta je tu dužnost obnašala od 2002. do 2004.  Nakon smrti prethodnoga urednika dr. Vladimira Cvitanovića, funkciju glavnog i odgovornog urednika prihvaća ponovo 2017. godine.

Sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. Povremeno je nastupala kao gostujuća profesorica. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je stotinjak radova o ruskoj književnosti. Također, bila je i suradnica američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century. Dobitnica je mnogih nagrada, između ostalih Kiklopa, kojeg je osvojila tri puta.

OBJAVILA:

  • Konačište vlakopratnog osoblja, roman, CDD, Zagreb 1981.
  • Zrcalo, roman za djecu, Mladost, Zagreb 1983.
  • Sedam priča ili jedan život, pripovijetke, Revija Osijek 1986.
  • Traženje žlice, roman, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1987.
  • Noći u bijelom satenu, pripovijetke, Rival, Rijeka 1995.
  • Nova ruska poezija; panorama novije ruske poezije, dvojezično, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1998.
  • Soc-art; zbornik tekstova, Hrvatsko filološko društvo Zagreb 1998.
  • Jednostavna istina – ruska pripovijetka XX. stoljeća; panorama ruske pripovijetke, Rival, Rijeka 1998.
  • Antologija ruske disidentske drame; Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998.
  • Ruska emigrantska književna kritika; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1999.
  • Hrvatska/Rusija; zbornik o rusko-hrvatskim kulturnim vezama, dvojezično, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb 1999.
  • Povratak slomljene strijele, roman, Književni krug Karlovac, Karlovac 2000.
  • Sjajna zvijezda Rovinja, pripovijetke, Mozaik knjiga, Zagreb 2001.
  • Hrvatska i svijet; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2002.
  • Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, Ceres, Zagreb 2002.
  • Ruska književnost u Svemiru; studije, Disput, Zagreb 2003.
  • Treći val; antologija ruske emigrantske književnosti potkraj 20. stoljeća, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2004.
  • Tajni život laponske princeze, pripovijetke, Disput, Zagreb 2004.
  • Katalog važnih stvari, kolumne o svakodnevnom životu, Meandar, Zagreb 2005.
  • Pismo iz Sankt Peterburga, roman, Biblioteka I.G.Kovačić, Karlovac 2006.
  • Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
  • Ogledi o ruskoj književnosti; Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
  • Šezdesete – The Sixties; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
  • Brodski! Život, djelo; zbornik, Disput, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
  • elektroničko izdanje: Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, 2007. www.elektronickeknjige.com
  • elektroničko izdanje: Pismo iz Sankt Peterburga, roman, 2008.
  • Nebeski biciklisti, roman, Disput, Zagreb 2008. www.elektronickeknjige.com
  • Duga Resa – Ixtlan, pripovijetke, Disput, Zagreb 2008.
  • Dnevnici, snevnici, rječnici, dnevnička i esejistička proza, Meandar, Zagreb 2009.
  • Sedamdesete, zbornik. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
  • Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
  • Blagovati na tragu klasika, književna “kuharica”. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011.
  • Gradovi, sela, dvorci. Vodič za literarne turiste. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2012.
  • Očajnički sluteći Cohena, roman. Disput, Zagreb 2013.
  • Idoli i barabe. Slavne osobe u književnim djelima: ogled. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2014.
  • Klasici ostavljeni mačkama: Pokušaj drukčijega čitanja književnih tekstova. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2015.
  • Berlin – Pariz. Disput, Zagreb, 2016.
  • Sve o sestri Robina Hooda, roman. Meandar Media, Zagreb 2018.

PREVELA s ruskoga:

– proza:
Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoščenko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Družnikov, Čehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff, Vojnovič, Prigov, Arcibašev i dr.
– poezija:
Brodski, Tjomkina itd.
– drama:
Koljada, Tolstoj, Puškin, Braća Presnjakov i dr.

SUAUTORICA je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima; Croatica Bibliografije, Zagreb I.tom 1981.; II.tom 1992.

PRIREDILA:

  • Dnevnik Dragojle Jarnević; priredila za tisak integralnu verziju: predgovor, komentari i bilješke, rječnik, Matica hrvatska Karlovac, 2000.
  • Irina Aleksander: Svi životi jedne ljubavi; memoari i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu građu, Jesenski&Turk i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2003.
  • Irina Aleksander: Samo činjenice, molim; autobiografski roman i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu građu, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
  • Slavko Mihalić, Stalan izazov umjetničkog djela. Tekstovi iz Telegrama. Priredila i predgovorom opremila. GK I.G. Kovačić, Karlovac 2010.
  • Irina Aleksander, Douglas Tweed i ostali. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011.

U SUAUTORSTVU I SAMOSTALNO UREDILA tematske brojeve “Književne smotre”:

  • Ruska književnost u dijaspori;
  • Teški dim;
  • Šezdesete;
  • Egzil/Emigracija/Novi kontekst;
  • XX. stoljeće; Svjetska književnost;
  • Rubovi, memorija: ruski emigranti u Hrvatskoj;
  • Književnost u tranziciji;
  • Sedamdesete;
  • Voda: nacrt za jednu enciklopediju;
  • Osamdesete I-II.
  • Popularna kultura i književnost;
  • Devedesete

NAGRADE:

  • “Kata Pejnović”, nagrada za kulturu, 1989.
  • Zlatna plaketa Matice hrvatske za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
  • “J.J. Strossmayer” – nagrada za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
  • “Kiklop” – nagrada za najbolju biblioteku “Na tragu klasika” 2007., 2008. i 2009.
  • jednomjesečna stipendija u Beču, nagrada austrijskog Kulturkontakta za ukupno književno stvaralaštvo, prevodilački i urednički rad 2009.
  • Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod fikcionalnog djela, 2009.
  • Prva nagrada na Natječaju za kratku priču “Zlatko Tomičić” Književnoga kruga Karlovac, 2009.
  • Treća nagrada na Natječaju za kratku priču “Petar Zoranić” “Zadarskog lista”, 2010.
  • Javno priznanje Grada Duge Rese za književni, prevodilački i urednički rad, 2010.
  • “Iso Velikanovic”, godisnja nagrada Ministarstva kulture RH za nabolji prijevod, 2011.
  • “Kiklop” – nagrada za urednika/cu godine 2011. i 2012.
  • “Kiklop” – nagrada za knjigu eseja “Gradovi sela dvorci”, 2013.