Ubiti pticu rugalicu

ubiti-pticu-rugalicu

Drugom sastanku grupe prisustvovale su Anica, Anita, Blaža, Gordana H., Ivanka, Melanija, Mirjana i Gordana Š. Razgovarale smo o iznimno popularnom i Pulizerovom nagradom ovjenčanom romanu, Ubiti pticu rugalicu koji je 1960. godine objavila američka spisateljica Harper Lee.

Blaža nas je upoznala sa životopisom spisateljice. Rođena 1926. godine, Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroevilleu. U djetinjstvu se sprijateljila s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama. 1950. preselila se u New York gdje je radila za jednu zračnu kompaniju. Prijatelji su joj pomogli donacijama te se godinu dana mogla posvetiti pisanju. Za roman je 1961. godine nagrađena Pulitzerovom nagradom za književno djelo. Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode. 2015. objavila drugi roman Idi, postavi stražara (Go Set a Watchman), pedeset i pet godina poslije svog prvijenca. Umrla je 2016. godine.

Gordana H. započela je predstavljanje knjige zvučnim zapisom – snimkom pjeva ptice rugalice, središnjeg simbola romana. Ptica rugalica pripada skupini američkih drozdova, ima vrlo izraženu sposobnost podražavanja pjesme i krikova ostalih ptica. U knjizi saznajemo da je „grijeh ubiti pticu rugalicu, jer one ne čine ništa, osim što nam pjevaju“.

Gordana H. nam je stručno i detaljno opisala strukturu, kompoziciju, likove i fabulu romana, realistične, slojevite i nostalgijom prožete karakterne studije u kojoj su provokativna rasna i intrigantna sudska drama nadograđene završnom melodramom i ugođajem južnjačke gotike. Predstavljanje je završeno nizom citata iz knjige, kao na primjer:

„Hrabrost je kad znaš da si izgubio prije nego što počneš, ali svejedno počneš i ostaneš ustrajan usprkos svemu. Rijetko kad pobijediš, ali i to se dogodi.“

Knjiga nam se svima svidjela, šest članica ocijenilo ju je najvišom ocjenom 10. Prosječna ocjena je 9,5. Anici je knjiga jako draga jer govori o mnogim važnim stvarima. Sviđa joj se i stil pisanja. Planira je čitati i sa svojim djetetom jer je dobra za učenje tolerancije. Istaknula je citat kad Scout uspoređuje čitanje i disanje.

Anita kaže da je knjiga vrlo čitljiva, slikovita, zanimljiv joj je glavni lik djevojčice Scaut i odnos brata i sestre. Zamjerka je da u knjizi prekasno dolazi do zapleta, smatra da nedostaje emocija i patetike. Čitanje ju je potaklo na razmišljanje tko su danas ptice rugalice, jesu li to Romi, izbjeglice, pripadnici drugih vjerskih zajednica…?

Mirjana je po drugi puta čitala knjigu i doživjela je sasvim drugačije nego prvi put. Iznimno je uživala u čitanju, a prevladavajući dojam joj je ljutnja na licemjernu i beskrupuloznu sredinu opisanu u romanu, ali i na suvremenu situaciju kod nas.

Gordana H. je podsjetila da u Maycombu ima ljudi koji drugačije misle, iako i ona kaže da su i danas odnosi slični jer ljudska svijest ne napreduje. Knjiga joj je odlična, ima puno sarkazma, ironije, otvara cijeli niz pitanja.

Ivanki je bilo fascinantno da je to jedino djelo Harper Lee. Knjiga se lako čita i jako je poučna. Ima puno stvari o kojima bi se moglo pričati, a ona je oduševljena načinom na koji Atticus razgovara s djecom. Oduševljena je i govorom koji je Atticus održao u sudnici i bila je uvjerena da će uspjeti.

Melanija smatra da je knjiga svakako za preporučiti, fantastična. Istaknula je sjajne opise građana. Ne slaže se s konstatacijom da nedostaje emocija i patetike.

Blaži je ovo već godinama odlična knjiga, voli atmosferu američkog juga, voli knjige pisane iz dječje perspektive, ima puno humora… podsjetila nas je na jedan primjer, kad Scout na tetino inzistiranje da mora početi nositi haljine jer mora biti „zraka sunca u očevom životu“, odgovara da „zraka sunca može biti i u hlačama“.

Gordani Š. se također jako sviđa knjiga. Podsjetila se opisa situacija u školi i usporedila sa sličnim situacijama u našim školama.

Na kraju smo razgovarale o tome kako je roman još uvijek aktualan. Anica pronalazi sličnosti sa situacijom u Hrvatskoj. Ivanka se nadovezala konstatacijom da je knjiga možda i aktualnija nego kad je napisana s obzirom na suprotnosti u svijetu, robovski rad žena i djece… S ovim su se složile i ostale članice grupe. Gordana H. se pobrinula da završimo u pozitivnom tonu podsjetivši nas na lik Magan, koja razgovorom liječi i Scout i čitatelja jer uvijek pronalazi nešto dobro, potiče da se nesreća sagleda iz neke nove perspektive.

Za slijedeći susret koji će biti 9. svibnja čitamo Gonič zmajeva, Khaleda Hosseinia. Anica će pripremiti predstavljanje pisca, a Gordana Š. knjige.