Trećem susretu čitateljske grupe, posvećenom romanu Gonič zmajeva Khaleda Hosseinija, prisustvovalo je šest članica grupe.
Anica nas je upoznala s biografijom pisca. Khaled Hosseini rođen je 1965. godine u Kabulu. S jedanaest godina seli u Francusku, a s petnaest u SAD. Studira medicinu i desetak godina radi kao liječnik. Nakon što je 2003. godine objavio roman Gonič zmajeva, koji je odmah postao uspješnicom, posvetio se pisanju i humanitarnom radu. 2007. godine objavljen mu je roman Tisuću žarkih sunaca, a 2013. Odjeknuše gore.
Gordana Š. predstavila je ukratko knjigu Gonič zmajeva. Roman je preveden na 42 jezika i objavljen u 38 zemalja. Priču o dječačkom prijateljstvu koje razaraju strah, ljubomora i okrutnost, a odvija se paralelno s pričom o modernom Afganistanu, nevjerojatno nesretnoj zemlji koju je načela sovjetska okupacija, a potom dokrajčio talibanski režim, priča 38-godišnji Amir. Njegov osjećaj krivice koji ga proganja kad se sjeti svojeg razorenog grada postaje nepodnošljiv, i kad se vrati da bi spasio Hasanovo siroče, razvija se zaplet koji opčinjuje napetošću i osjećajnošću.
Mirjana je započela s iznošenjem dojmova o pročitanoj knjizi. Knjigu je po drugi put čitala i nije joj se toliko svidjela kao prvi put. Za prvi dio romana smatra da je izuzetno dobar, autentičan i zanimljiv, dok za drugi dio kaže da je pisac, pod utjecajem tečaja kreativnog pisanja, upao u klišej po kojem na kraju sve mora biti dobro. Zanimljiv joj je lik Asifa, oličenja zla, i odnos Hasana i Amira. Ocjena knjige je 7.
Anica se slaže da je prvi dio knjige bolji. Knjizi daje ocjenu 9 jer, isto kao i na Ubiti pticu rugalicu, gleda na nju ako edukativno štivo kroz koje upoznajemo drugu kulturu i strahote koje se i danas događaju. Teško joj je bilo čitati. Divna joj je Hasanova odanost, misli da bi sva djeca mogla biti takva uz ispravan odgoj i poticajnu okolinu. Anica kaže da razumijevanje drugih obogaćuje našu dušu i da je čitanje ovakve literature dobro za promicanje tolerancije.
Blaži je knjiga strašno dirljiva i žalosna, opisuje ljudsko zlo, ali i dobrotu kroz likove Amira i Hasana. Strašno joj je to zlo u Amiru, kako kaže za Hasana „on je samo sluga“, ali i zlo koje se sručilo na tu siromašnu zemlju u obliku sovjetske okupacije, koje je opet potaknulo drugo zlo, talibane. Blaža nas je podsjetila i na neke lijepe misli iz knjige, a njena ocjena je 8.
Isto tako je knjigu ocijenila i Melanija. Knjiga joj je uznemirujuća i nije mogla čitati dugo, jer ima tako puno ružnih događaja. Strašno joj je kako žive ljudi u području gdje je neprestani rat.
Gordana Š. se slaže da je knjiga uznemirujuća, da je prvi dio bolji od drugog, ali ne misli da se radi o klišeju. Ne možemo baš reći da knjiga završava sretno, pitanje je koliko se Amir iskupio. Smatra da Amir ne može biti u potpunosti odgovoran za svoje postupke, jer je bio samo dijete koje je žudjelo za očevom ljubavi i priznanjem. Puno je veća odgovornost na Babi, koji je izdao i Alija, i Hasana i ponajviše Amira. Ocjena knjige je 9.
Za Ivanku je knjiga čista desetka. Odlična joj je, uzbudljiva, dirljiva, aktualna. Uvjerljivi su opisi patnji i stradanja, neki su joj dijelovi bili toliko tužni da je plakala. Sjetila se Mirjane koja je za Ljubav u doba kolere rekla da je to oda upornosti, jer misli da je ovo djelo oda odanosti – odanosti Hasana Amiru. Ivanka smatra da je u Amirovom slučaju otac zakazao i da je to vrlo aktualan problem u odgoju, da djeca budu zapostavljena ili zanemarena. Svako zlo ima svoje uzroke, sretan i zadovoljan čovjek neće drugima činiti zlo.
Prosječna ocjena knjige je 8,5.
Na kraju susreta komentirale smo geo-političku situaciju, odnos zapada, a posebno naših ljudi, koji kao da su zaboravili da su ne tako davno mnogi bili prisiljeni na izbjeglištvo, prema izbjeglicama. Dotakli smo i temu prava žena u muslimanskom svijetu.
Sljedeća knjiga za čitanje ja Svila, Alessandra Baricca, po Mirjaninoj preporuci. Mirjana će nam pripremiti prikaz knjige, a Melanija informacije o piscu.
Na kraju je Ivanka predložila ime za grupu – Bukerice, što su prisutne članice prihvatile.
Zabilježila G. Š.